Analiza mreže potencijalnih intermodalnih terminala RH - Zagreb
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 16 | Nivo: Fakultet prometnih znanosti

UVOD
S obzirom na činjenicu da se mapa svjetskih prometnih tokova uvelike promijenila posljednjih godina, ne čudi činjenica o ulaganju golemih novčana sredstva u gradnju novih kontinentalnih i međukontinentalnih željeznica, cestovnih prometnica, riječno-kanalskih i pomorskih linija.
Uvode se nove prijevozne tehnologije sa suvremenom mahanizacijom za rukovanje, što se uspješno koristi na već izrađenoj i dobro organiziranoj mreži konteinerskih terminala.
Ono što proizlazi iz svega toga je veliko preusmjeravanje i prelijevanje postoječih prometnih tokova. Hrvatska je europska zemlja koja se nalazi na raskrižju prometnih pravaca od kojih jedan povezuje zapadnu i srednju Europu s jugoistočnom Europom i sa Bliskim istokom, a druga Baltičko more preko Podunavlja s Jadranskim morem. Navedeni transeuropski prometni pravci stvaraju uvijete za prometno vrednovanje Hrvatske.
Činjenica važnost «mosta» na relacijama sjeverozapad-jugoistok i sjever-jug daje Hrvatskoj a ujedno i gradu Zagrebu, kroz koji prolaze ti pravci, posebno prijevozno-prometnu ulogu, ali od nje zahtijeva i visoku kvalitetu koju na tim pravcima moraju imati promet i prometna infrastruktura. Zbog toga osnovni cilj Hrvatske mora biti uočavanje problema koji uzrukuju prometno zaostajanje u tehničkom-tehnološkom i organizacijskom razvitku nasuprot razvijenim zemljama.
ROBNI I PUTNIČKI TOKOVI
Red prioriteta je u glavnom jedina razlika među varijantama prometnih planova tj. stavljanje naglaska na pojedini oblik javnog prijevoza u svakoj od navedenih varijanti, to se prije svega odnosilo na poziciju tramvaja, željeznice i metroa kao osnovnih nosilaca prijevoza u budućem prometnom sustavu.
Prijedlog budućeg prometnog sustava, bazira se na predloženim varijantama. Postojeća željeznička mreža zagrebačkog područja okarakterizirana je jako dobrom lokacijom u odnosu na najbitnije pravce kretanja ljudi.
Gototvo potpuno izdvajanje robnog prometa u gradu Zagrebu iz osnovnog prometnog pravca (istok-zapad) moguće je izgradnjom zapadne zaobilaznice,kojom će se moći kretati sključivo putnički vlakovi.
Na cijelom ovom potezu postoji prostor za izgradnju četiri kolosijeka pruge,što u budućnosti omogučuje potpuno odvajanje bliskog od dalekog prometa, što uz modernizaciju signalno-sigurnosnih uređaja, ugradnju automatskog pružnog bloka i kompjutersko vođenje kompozicija omogućuje veliko povećanje kapaciteta ovog prijevoza.
Nužno je uz izgradnju zaobilaznice riješiti i problem križanja u razini nekoliko značajnih cestovnih prometnica s trasom središnje gradske željezničke pruge u zapadnom dijelu, kako bi se ovaj oblik prijevoza uključio u većoj mjeri u prijevoz putnika na zagrebačkom području. Ovaj je problen sada riješen samo u istočnom dijelu grada.
POSTOJEĆA PROMETNA INFRASTRUKTURA
Zemljopisno-prometni položaj Zagreba imao je kroz povijest velik utjecaj na njegov gospodarski i urbanistički razvitak, a njegova položajna vrijednost učinila ga je i sjedištem transeuropskih prometnih pravaca i to koridora V. i X.

---------- OSTATAK TEKSTA NIJE PRIKAZAN. CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturskiradovi.net 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: maturskiradovi.net@gmail.com